Ivan Ivanović, hotelijer i član Udruženja ugostitelja Budve, izrazio je razočaranje sezonom, ocijenivši da je ona ispod svih očekivanja. Prema njegovim riječima, postojali su različiti čimbenici koji su pridonijeli ovom manjku.
Kurir piše da je ljetna sezona u Crnoj Gori bila neuspješna, a gostiju je malo kao da je još predsezona. Mnogi lokali zjape prazni, a cijene ležaljki previsoke za prosječnog turistu. Podaci Turističke organizacije Budve pokazuju da na obali od Jaza do Buljarice trenutno boravi ukupno 29.707 turista. Ova brojka predstavlja pad od 20% u odnosu na prošlogodišnji broj posjetitelja u istom razdoblju.
Prema izvješću TO Budve dostavljenom Vijestima, u privatnom smještaju trenutno boravi oko 15.750 posjetitelja, što je za 32 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine sredinom srpnja. U hotelima pak boravi 12.984 turista, što je pad od 7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja gostiju, njih 3.130 je iz Rusije, 2.275 iz Ukrajine, 4.587 iz Srbije i 1.437 iz Bosne i Hercegovine.
Ivan Ivanović, član Udruženja ugostitelja Budve i hotelijer, upozorava da je ideja o zamjeni ruskog i ukrajinskog tržišta u idućih godinu-dvije krajnje neoprezna.
Postoji niz razloga koji mogu pridonijeti slaboj posjećenosti. Ti razlozi mogu uključivati nedostatak interesa za predmet koji se podučava, poteškoće s prijevozom, osobne ili obiteljske probleme, zdravstvene probleme ili nedostatak motivacije. Važno je identificirati i riješiti temeljne čimbenike koji pridonose slabom pohađanju nastave kako bismo pomogli pojedincima da ostanu angažirani i uspiju u svojim akademskim nastojanjima.
Budva se godinama bori s mnoštvom problema koji rezultiraju lošom turističkom sezonom. Ta pitanja uključuju nedostatak jasne strategije razvoja turizma, nesigurnost oko toga želi li grad biti istaknut kao elitna ili masovna turistička destinacija, mjesto za zabavu ili opuštanje, te visoku cijenu ovisnosti o pojedinim tržištima, osobito na istoku. i regionalna područja.
Prema riječima turističkih stručnjaka, nedovoljna popunjenost privatnih i hotelskih smještaja može se pripisati nedostatku turista iz Ukrajine, Rusije i drugih obližnjih regija. Nažalost, ovaj izostanak nisu nadoknadili posjetitelji s drugih tržišta. Ivan Ivanović, član Udruženja ugostitelja Budve i hotelijer, za Vijesti je rekao da ova sezona nije ispunila očekivanja. Smatra da je u igri nekoliko faktora, te da je njihov optimizam bio neopravdan zbog velike posjećenosti tijekom predsezone.
Tijekom tog specifičnog vremenskog okvira došlo je do značajnog priljeva turista iz raznih europskih zemalja, uključujući Skandinaviju, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju. Međutim, bilo je ključno priznati da su ti gosti obično radije dolazili tijekom predsezone i rijetko su odlazili na odmor u to određeno razdoblje. Ivanović je naglasio kako su nevjerojatno neoprezne sve tvrdnje turističkih djelatnika, bilo iz Ministarstva turizma ili Nacionalne turističke organizacije, da će rusko i ukrajinsko tržište biti zamijenjeno u idućih godinu-dvije. Strategija ili nedostatak iste, koja se oslanjala isključivo na ta tržišta, trenutno je najuvjerljiviji dokaz da je to bio nevjerojatno pogrešan pristup.
Osim privatnog smještaja, vrijedno je napomenuti da su u ovo vrijeme u ovim prostorima pretežno boravili gosti s istoka i srpskih krajeva. Nadalje, tržište u tom području također je pretrpjelo pad. Kao rezultat toga, sada doživljavamo posljedice nepostojanja čvrstog plana za rješavanje nepostojanja određenog tržišta, kao što je rekao govornik.
Trajanje sezone se smanjuje.
Prema riječima Branke Džoganović, sadašnje direktorice Udruženja privatnih smještajnih kapaciteta Crne Gore, popunjenost kapaciteta privatnog smještaja je oko 30 posto u jeku turističke sezone.
Očekivani dolazak gostiju, prema njihovim potvrđenim rezervacijama, očekuje se značajan do 20. srpnja. Većina tih gostiju bit će iz domaće regije i dijaspore. Osim toga, bit će neodređen broj gostiju koji dolaze bez prethodne rezervacije ili najave. No, popunjenost je znatno niža od one koja je bila predviđena u pripremnoj fazi, što se pokazalo već u svibnju. Ovo je trebalo poslužiti kao upozorenje da je potrebno nešto poduzeti. Unatoč tome, i dalje radimo stihijski, bez organizacije na lokalnoj razini, što rezultira sve kraćom sezonom svake godine. Ovakva situacija nije svojstvena samo Budvi, već je uobičajena pojava u većini opština”, naglasila je ona.
U ožujku su se pojavila izvješća o komplikacijama u zračnom prometu koje su dovele do poništenja brojnih letova. Ova pojava stvorila je značajne izazove za pojedine posjetitelje, a evidentno je da se ne može očekivati značajniji priljev turista koji dolaze zračnim putem.
Smanjena potražnja za vozilima za iznajmljivanje bila je indikativna za ovaj obrazac. Iako nemamo kontrolu nad visokim cijenama goriva, postalo je nužno da grad osmisli i promovira niz poticaja za posjetitelje, uključujući jeftinije parkiranje i prijevoz do plaže. Svjesni smo da većinu turista, bilo iz regije ili dijaspore, privlači plaža. Stoga su popusti prošireni i na autobuse koji prevoze organizirane grupe. Možda je bilo moguće promijeniti naplatu cestarine za prolazak kroz Sozinu na autocesti. Nažalost, sve veće cijene karata za trajekte dale su nimalo laskavu sliku prenapučenosti s kojom je teško upravljati”, istaknula je.
Pitanje odgovornosti je ono o kojem se često raspravlja i osporava. To je složena stvar koja uključuje različite čimbenike, uključujući etiku, odgovornost i obveze. Pitanje tko bi trebao snositi odgovornost za određene postupke ili događaje može biti izvor velikih kontroverzi i neslaganja. Međutim, potrebno je temeljito ispitati ovo pitanje kako bismo razumjeli implikacije i posljedice različitih pristupa odgovornosti.
Upozoreno je da oslanjanje isključivo na priuštivi smještaj u privatnom smještaju nije pouzdana opcija, unatoč njihovoj povoljnoj cijeni. Važno je da svi pojedinci shvate svoju odgovornost i daju doprinos u postizanju pristupačnih destinacija.
Prema riječima Branke Džoganović, stvari koje se na mjestu putovanja smatraju preskupima uvijek su uočljivije i upečatljivije. Nasuprot tome, dijelovi paketa koji su cjenovno pristupačni i razumni mogu teško privući pozornost i mogu zahtijevati dodatnu vidljivost. Malo je vjerojatno da će pojedinci fotografirati svoje račune za sitne troškove poput najma ležaljki od 10 do 15 eura, ali je vjerojatnije da će to učiniti ako je račun od 30 ili 50 eura. Nadalje, račun za večeru od otprilike 20 eura neće biti za pamćenje, ali će pivo od 5 eura ostaviti upečatljiv dojam.
Srbija se trenutno suočava s izazovom visokih cijena.
Prema Kuriru, izdanju sa sjedištem u Beogradu, žena iz istog grada ostala je zatečena natpisom ispred kafića koji se nalazi na Adi Ciganliji, u srpskoj regiji “beogradskog mora”. Na natpisu je bila oglašena cijena ležaljke od 1000 dinara.
U posebnom kafiću ležaljka je poskupjela na 2.000 dinara, a nazivaju je “ležaj za plažu”. Prethodne godine gosti su u istom objektu mogli kupiti ležaljku za 1.000 dinara, a dobili su i besplatno piće.
Čini se da je ove sezone došlo do značajnog rasta cijena. Ilustracije radi, jedna ležaljka na bazenu “Tašmajdan” sada košta 200 dinara, dok je paket aranžman koji se sastoji od dve ležaljke, suncobrana i stolića sada 500 dinara. Sličan trend ima i bazen “25.maj”, gde isti paket košta 400 dinara.
U jagodinskom “Akva parku” ležaljka se može dobiti za samo 100 dinara, dok se ležaljka sa suncobranom može nabaviti za 200 dinara.
About Author
